Jesi li znao da ono što jedeš nema izravne posljedice samo na tvoje fizičko tijelo, već i na tvoju psihu i emocije?

Ne kaže se uzalud da je želudac naš „drugi mozak“. Koliko je samo puta, u trenucima snažnog stresa, zbunjenosti ili emocionalno intenzivnih razdoblja, stradao upravo tvoj želudac? No kako želudac uopće može reagirati na tvoje emotivno stanje i, što je još važnije, kako ono što jedeš može utjecati na tvoje emocije?

Jesi li ikada čuo za crijevnu mikrobiotu?
U dubini tvojih crijeva, naime, živi živahna zajednica mikroba, zajedničkim imenom poznata kao crijevna mikrobiota. Ti sićušni stanovnici mogu se činiti nevažnima, ali imaju nevjerojatan utjecaj na naš emocionalni svijet.

Kako komuniciraju crijeva i mozak?

Crijevna mikrobiota ima ključnu ulogu u regulaciji osi crijevo-mozak, prvenstveno kroz proizvodnju neurotransmitera, imunoloških molekula i metabolita koji mogu utjecati na funkciju živčanog sustava i ponašanje. Jedan od glavnih načina na koji bakterije obavljaju te funkcije jest proizvodnja neurotransmitera kao što su serotonin, dopamin i gama-aminomaslačna kiselina (GABA). Ovi neurotransmiteri nisu ključni samo za regulaciju raspoloženja, već igraju ulogu i u kognitivnim procesima, upravljanju stresom te emocionalnom blagostanju.

Jedan od glavnih pravaca dvosmjerne komunikacije između crijeva i mozga je živac vagus (lutajući živac), koji omogućuje prijenos signala stvorenih u crijevima do mozga. Osim toga, crijevna mikrobiota može proizvoditi kratkolančane masne kiseline (SCFA), glasnike s neuroaktivnim svojstvima.

Mikrobiota također može modulirati imunološki sustav, utječući na razinu upale u ljudskom tijelu. Reguliranjem upalnih procesa, crijevne bakterije neizravno utječu na raspoloženje i ponašanje. Kronična upala, zajedno s disbiozom crijevne mikrobiote (odnosno stanjem mikrobnog disbalansa), povezuje se s različitim psihijatrijskim poremećajima, uključujući depresiju i anksioznost.

Održavanje zdrave crijevne mikrobiote

Na sastav crijevne mikrobiote utječu različiti čimbenici, uključujući prehranu, stres, antibiotike, način života i utjecaje iz okoliša.
Evo što može pomoći u održavanju zdrave mikrobiote:

  • Prehrana bogata vlaknima: Konzumacija povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica i žive hrane kako bi se nahranile „dobre“ bakterije (prebiotici).
  • Probiotici i psihobiotici: Specifični bakterijski sojevi (kao što su Lactobacillus i Bifidobacterium) proučavaju se zbog svog potencijala u podržavanju dobrog raspoloženja i smanjenju percepcije stresa.
  • Način života: Regulacija sna i redovita tjelesna aktivnost pozitivno utječu i na crijevnu floru i na mentalno zdravlje.

Mi u Udruzi osoba s invaliditetom Rovinj itekako smo svjesni da je zdrav način života ujedno i sinonim za stabilniju mentalnu i emocionalnu ravnotežu. Zato naši korisnici redovito vježbaju, a veliku pozornost posvećujemo i njihovoj prehrani.

Zbog toga smo, povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja (10. listopada) i Svjetskog dana hrane (16. listopada), odlučili dan 16. listopada posvetiti zdravom doručku i ručku. Naši korisnici imat će priliku ne samo kušati ta jela, već ih i sami pripremiti vlastitim rukama, uz vodstvo asistentica i voditeljica boravka.

Izvor: J. Appleton, “The Gut-Brain Axis: Influence of Microbiota on Mood and Mental Health”, 2018.
nih.gov

Tekst napisala: Kheoma Rizzo